25/07/2024
Critical Discourse Analysis 🌹
Ohin-loron, ho mudansa teknolójika, mídia sosiál sai ona konsumu públiku. Katak sai ona parte hosi mundu modernu ne'e rasik. Nune'e, notísia barak ita asesu liuhusi mídia "online". Ita kompriende katak mídia nia papél mak transmite notísia ba sosiedade. Sai hanesan meiu komunikasaun ida be dominante tebes iha era kontemporánea. Kuaze, maioritariamente, ita-nia opiniaun konstrui hosi ita-nia asesu ba mídia, sátan ita-nia kapasidade literasia ne'ebé mínimu tebes.
Iha situasaun ida-ne'e mak mídia domina no kria ita-nia opiniaun. Opiniaun ne'ebé ita iha, liuhusi mídia, dalabarak impoin hosi ema ne'ebé iha poder polítiku no ekonómiku. Ita simu ho pasivu no uza iha ita-nia moris loro-loron. Nune'e, mídia sai hanesan instrumentu ne'ebé ema be iha poder bele uza hodi domina ema-seluk. Liuhusi mídia, ema ida bele define ema-seluk nia-an. Sé mak domina mídia, nia bele domina sosiedade.
Hanesan ohin-loron, mídia dalabarak la imparsiál iha transmisaun notísia ka informasaun sira. Dalabarak, mahukun nia ideia mak dominante liu duké povu; mane nia ideia mak dominante liu duké feto; intelektuál sira-nia ideia mak dominante liu duké ema sira be la asesu edukasaun; emprezáriu nia ideia mak dominante liu duké traballadór; veternus nia ideia mak dominante liu duké ema baibain ida; nsst.
Iha kondisaun no situasaun ejemóniku ida-ne'e mak livru ne'e importante tebes ba ita. Nia títulu mak "Analisis Wacana: Pengantar Analisis Teks Media", Hakerek hosi Eriyanto. Publika dahuluk iha 2011. Ida-ne'e ba publikasaun datoluk, ho pájina 371. Minimu liu, presiza fulan ida hodi finaliza leitura.
Eínrezumu, livru ne'e fahe ba parte rua: Parte dahuluk, eskritór halo introdusaun kona-ba saida mak paradigma krítiku, ka sáida mak "Critical Discourse Analysis". Ba nia, iha perspetiva tolu ne'ebé esplika kona-ba ezisténsia mídia no ninia papél iha sosiedade. Primeiru, pozitivizmu-empíriku, ne'ebé haree katak mídia hanesan meiu ida atu espresa sai realidade objetiva, ka atu aprezenta realidade (objetu) ba ema (sujeitu). Perspetiva ne'e nia pontu-aranka maka realidade empíriku. Segundu, konstrutivizmu, ne'ebé haree katak mídia nu'udar instrumentu ne'ebé ema (sujeitu) uza hodi entende realidade (realidade). Perspetiva ida ne'e hatuur sujeitu nu'udar sentru. Terseiru, parádigma krítiku, ne'ebé haree katak sujeitu no objetu la'os buat ida netrál. Sujeitu ne'ebé uza mídia hodi kompriende realidade, sempre iha nia pozisaun. Nune'e, perspetiva ida-ne'e haree mídia hosi sikun relasaun poder, dominasaun, diskriminasaun, klase sosiál, nsst. Tanba ne'e mak paradigma ne'e realsa katak ita tenki haree papél mídia nian hosi nia asaun, kontestu, istória, poder no ideolojia. Sira-ne'e sai hanesan karaterístika paradigma krítiku nian. Perspetiva datoluk ne'e mak eskritór pretende atu esplika iha livru ne'e.
Parte daruak, eskritór elabora matenek-na'in ida-idak nia pensamentu hodi fó esplikasaun ba papél mídia nian. Sorin-seluk, fó ezemplu ba análize nian iha kada esplikasaun. Tanba livru ne'e, wainhira koalia kona-ba diskursu, eskritór uza filózofu sira hanesan Michel Foucault no Louis Althusser. Iha nível analiza testu nian, eskritór uza Roger Fowler, Theo van Leeuwen, Sara Mill, Van Dijk no Norman Fairclough. Péritu sira naktemik ne'e sempre haree no esplika papél mídia hosi paradigma krítiku.
Nune'e, leitura ba livru ne'e bele lori ita ba koñese filózofu barak, hodi ita uza iha ita-nia análize loro-loron. Leitura ba livru ne'e bele konstrui ita-nia análize krítiku, atu ita la bele tolan direta no tomak ba informasaun sira be espalla iha mídia. Aleinde ne'e, livru ne'e mós bele fó ideia atu ita bele konstrui ka harii mídia alternativu ida, aliás mídia progresivu, hodi uza ba konsiensializasaun no emansipasaun umana.
Livru ne'e importante tebes ba jornalista, ativista, estudante [Komunikasaun Sosiál], intelektuál. Importante liu ba ita sira ne'ebé loro-loron konsumu informasaun sein kestiona fila-fali ninia kontestu.
Bele mai lee iha Komunál Kafé !
Iha Vila-Verde!
Mai hemu kafé no lee livru 🌹!