Komunál Kafé

Komunál Kafé Komunál Kafé nu'udar espasu atu dezenvolve literasia liuhusi lee livru no diskusaun.

Asiste hamutuk!Aban, iha Komunál kafé, ita asiste hamutuk transmisaun direta boxe entre J. Paul ho M. Tyson. Tuku 10, am...
15/11/2024

Asiste hamutuk!

Aban, iha Komunál kafé, ita asiste hamutuk transmisaun direta boxe entre J. Paul ho M. Tyson.

Tuku 10, ami hein iha kafé Vila-Verde. Mai hemu kafé, Boba no seluk tan.

Até aban 🌹🤝

𝗔𝘀𝗶𝘀𝘁𝗲 𝗧𝗿𝗮𝗻𝘀𝗺𝗶𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗗𝗶𝗿𝗲𝘁𝗮 𝗶𝗵𝗮 𝗞𝗼𝗺𝘂𝗻á𝗹 𝗞𝗮𝗳é🌹Mai ita suporta boxista Delio, Timorense, ne'ebé sei "figth" hasoru boxista h...
13/10/2024

𝗔𝘀𝗶𝘀𝘁𝗲 𝗧𝗿𝗮𝗻𝘀𝗺𝗶𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗗𝗶𝗿𝗲𝘁𝗮 𝗶𝗵𝗮 𝗞𝗼𝗺𝘂𝗻á𝗹 𝗞𝗮𝗳é
🌹

Mai ita suporta boxista Delio, Timorense, ne'ebé sei "figth" hasoru boxista hosi Indonezia.

Ami konvida, mai hemu kafé no ita asiste hamutuk 🤝

𝗕𝗨𝗜𝗕𝗘𝗥𝗘 𝗛𝗔𝗠𝗥𝗜𝗜𝗞 𝗨𝗞𝗨𝗡 𝗥𝗔𝗦𝗜𝗞-𝗔𝗡Livru ida ke importante no interesante tebes hodi ita halo leitura. Bainhira ita dixplina, ...
26/09/2024

𝗕𝗨𝗜𝗕𝗘𝗥𝗘 𝗛𝗔𝗠𝗥𝗜𝗜𝗞 𝗨𝗞𝗨𝗡 𝗥𝗔𝗦𝗜𝗞-𝗔𝗡

Livru ida ke importante no interesante tebes hodi ita halo leitura. Bainhira ita dixplina, posibilidade, fulan ida nia laran, ita bele termina leitura ba livru refere. Ninia pájina hamutuk 571 [atus lima hitunulu resin-ida], ho nia títulu “𝔹𝕦𝕓𝕖𝕣𝕖 ℍ𝕒𝕞𝕣𝕚𝕚𝕜 𝕌𝕜𝕦𝕟 ℝ𝕒𝕤𝕚𝕜-𝕒𝕟: 𝕀𝕤𝕥ó𝕣𝕚𝕒 𝕂𝕠𝕟𝕒-𝕓𝕒 𝔽𝕖𝕥𝕠 𝕚𝕙𝕒 𝕃𝕦𝕥𝕒 𝕃𝕚𝕓𝕖𝕣𝕥𝕒𝕤𝕒𝕦𝕟 ℕ𝕒𝕤𝕚𝕠𝕟á𝕝”.

Livru ne’e nu’udar obra koletiva ida hosi Organisação Popular da Mulher Timor [OPMT], liuhusi Comissão de Pesquisa e Elaboração da História da Luta Mulher Timor. Halo peskiza hodi aborda maluk feto sira (Buibere) nia luta hodi kontribui ba libertasaun nasionál. Deskritivamente livru ne’e foka liu kona-ba feto sira-nia envolvimentu iha rezisténsia, hahú desde períodu dekolonizasaun, pós-proklamasaun independénsia (períodu baze-apoiu), períodu reorganizasaun no períodu nakloke ba referendu, aliás to’o restaurasaun independénsia.

Iha ninia prefásiu, komentáriu oioin hosi líder nasionál sira ne’ebé fornese ona nu’udar deskrisaun ba livru ne’e. Lú-Olo dehan katak livru ne’e hatudu aparesimentu movimentu nasionalista iha Timór ne’ebé feto sira mós envolve, no obra ne’e hanesan reflesaun ida ba espíritu simu-malu entre feto no mane; Taur Matan Ruak komenta katak sani livru ne’e sei kondúz ita hodi senti prosesu istóriku ne’ebé mai hosi tempu kolonializmu portugés, ne’ebé feto sira hola papél fundamentál; Ramos Horta dehan katak livru ne’e nu’udar narrativa istórika ba jerasaun-foun sira; Xanana mós dehan katak livru ne’e konta istória desde tinan 1974-75 até ohin-loron, ke’e-sai papél fundamentál feto sira-nian, no nu’udar mós istória ba foinsa’e sira; ikusliu, Alkatiri fó komentáriu katak livru ne’e hato’o informasaun no análize kle’an kona-ba luta eróika Buibere sira-nian. Oinsá sira hakat dezafiu sira, muda situasaun, asume responsabilidade no korre ita-nia rain hosi kolonializmu no invazaun.

Sistemátikamente, livru ne’e fahe ba kapítulu 13 [sanulu resin-tolu]. Kada kapítulu aprezenta sub-tópiku oioin. Jeralmente livru ne’e esplika mai ita kona-ba feto sira-nia envolvimentu iha inísiu movimentu nasionalista; formasaun organizasaun feto iha Timor; no kontribuisaun movimentu feto iha rezisténsia até libertasaun. Aleinde ne’e, livru ne’e mós hatudu feto balun nia istória partikulár ne’ebé nakait ho rezisténsia.

Maske livru ne’e koalia barak liu kona-ba feto sira nia envolvimentu iha rezisténsia, iha sorin-seluk, fornese mós narrativa istórika kona-ba luta libertasaun nasionál nian. Nune’e, hosi livru ne’e ita bele hatene istória rezisténsia Timor nian desde dekolonizasaun até restaurasaun independénsia. Signifika, istória luta ba emansipasaun feto sempre eínrelasaun ho luta libertasaun nasionál.

Sáida mak ita bele hetan hosi livru ne’e? Aleinde istória kona-ba libertasaun nasionál no kona-ba feto sira-nia rezisténsia, seráke livru ne’e bele fornese konseitu ka paradigma filozófika no ideolójika kona-ba emansipasaun feto? Aliás, liuhusi narrativa istórika iha livru ne’e, seráke ita bele deskobre teoria femenizmu ala Timor-Leste? Seráke ita bele uza paradigma no teoria femenizmu refere hodi sai baze ba emansipasaun feto iha faze atuál? Ka ita somente lee nu’udar narrativa istórika ida? Resposta ba pergunta sira-ne’e kompete ba leitór sira atu deskobre!

Hakarak le’e livru ne’e, bele mai vizita biblioteka Komunál Kafé hodi halo leitura. Hemu kafé, senti nia sabór no lee livru hodi aumenta ita-nia koñesimentu.

🆅🅸🅻🅰-🆅🅴🆁🅳🅴, 🅳🅸🅻🅸

KETIKA CINTA BERBICARA.*The Broken Wings!"Apabila cinta memanggilmu, ikuti langkahnya kemana dia pergi walaupun sulit da...
06/09/2024

KETIKA CINTA BERBICARA.

*The Broken Wings!

"Apabila cinta memanggilmu, ikuti langkahnya kemana dia pergi walaupun sulit dan suram"

Kahlil Gibran memangil Mardu Maubere dan Rungu Ranga Belo alias A1 Rebenta di ruang Komunál Kafé.

Selamat menikmatinya Para duda.

"𝐁𝐢𝐥𝐚 𝐚𝐝𝐚 𝐲𝐚𝐧𝐠 𝐦𝐞𝐦𝐢𝐧𝐭𝐚 𝐩𝐚𝐝𝐚𝐤𝐮 𝐬𝐞𝐛𝐮𝐚𝐡 𝐜𝐨𝐧𝐭𝐨𝐡 𝐲𝐚𝐧𝐠 𝐛𝐢𝐬𝐚 𝐦𝐞𝐫𝐚𝐧𝐠𝐤𝐮𝐦 𝐩𝐞𝐫𝐥𝐚𝐰𝐚𝐧𝐚𝐧 𝐮𝐦𝐚𝐭 𝐦𝐚𝐧𝐮𝐬𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐝𝐚𝐩𝐚𝐧 𝐩𝐞𝐫𝐚𝐧𝐠 𝐧𝐞𝐨𝐥𝐢𝐛𝐞𝐫𝐚𝐥, 𝐚𝐤...
03/09/2024

"𝐁𝐢𝐥𝐚 𝐚𝐝𝐚 𝐲𝐚𝐧𝐠 𝐦𝐞𝐦𝐢𝐧𝐭𝐚 𝐩𝐚𝐝𝐚𝐤𝐮 𝐬𝐞𝐛𝐮𝐚𝐡 𝐜𝐨𝐧𝐭𝐨𝐡 𝐲𝐚𝐧𝐠 𝐛𝐢𝐬𝐚 𝐦𝐞𝐫𝐚𝐧𝐠𝐤𝐮𝐦 𝐩𝐞𝐫𝐥𝐚𝐰𝐚𝐧𝐚𝐧 𝐮𝐦𝐚𝐭 𝐦𝐚𝐧𝐮𝐬𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐝𝐚𝐩𝐚𝐧 𝐩𝐞𝐫𝐚𝐧𝐠 𝐧𝐞𝐨𝐥𝐢𝐛𝐞𝐫𝐚𝐥, 𝐚𝐤𝐮 𝐚𝐤𝐚𝐧 𝐛𝐢𝐥𝐚𝐧𝐠: 𝐤𝐚𝐭𝐚-𝐤𝐚𝐭𝐚. 𝐃𝐚𝐧 𝐚𝐤𝐚𝐧 𝐤𝐮𝐭𝐚𝐦𝐛𝐚𝐡𝐤𝐚𝐧 𝐛𝐚𝐡𝐰𝐚 𝐬𝐚𝐥𝐚𝐡 𝐬𝐚𝐭𝐮 𝐩𝐚𝐫𝐢𝐭 𝐩𝐞𝐫𝐥𝐢𝐧𝐝𝐮𝐧𝐠𝐚𝐧𝐧𝐲𝐚 𝐲𝐚𝐧𝐠 𝐩𝐚𝐥𝐢𝐧𝐠 𝐛𝐚𝐧𝐝𝐞𝐥 𝐝𝐚𝐧 𝐦𝐞𝐦𝐛𝐚𝐡𝐚𝐠𝐢𝐚𝐤𝐚𝐧 𝐚𝐝𝐚𝐥𝐚𝐡 𝐛𝐮𝐤𝐮-𝐛𝐮𝐤𝐮" 𝐒𝐮𝐛-𝐂𝐨𝐦𝐚𝐧𝐝𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐌𝐚𝐫𝐜𝐨𝐬, 𝟐𝟎𝟎𝟒.

Nune'e mak Marcos alerta importánsia "kata" iha rezisténsia ida. Nia hakerek iha nia surat ida be dedika ba ninia kompañeru-luta. Atu deskobre liafuan sira no utiliza hanesan bala iha luta ida mak ita tenki lee livru.

Komunál Kafé, sai espasu ba ita hotu ne'ebé hakarak lee livru. Espasu ne'e mós ita bele senti kafé Timór nia sabór. Fatin ne'e mós ami oferese ba enkontru.

𝕶𝖔𝖒𝖚𝖓á𝖑 𝕶𝖆𝖋é 𝖓𝖆𝖐𝖑𝖔𝖐𝖊 𝖇𝖆 𝖎𝖙𝖆 𝖍𝖔𝖙𝖚!
V𝖎𝖑𝖆-V𝖊𝖗𝖉𝖊, 𝕯𝖎𝖑𝖎.

Leitura nu'udar parte ida hosi moris. Ho livru, ita semo aas!Komunál Kafé, iha Vila-Verde.Kafé no Livru ❤️🌹.
20/08/2024

Leitura nu'udar parte ida hosi moris. Ho livru, ita semo aas!

Komunál Kafé, iha Vila-Verde.

Kafé no Livru ❤️🌹.

Kolesaun livru iha Komunál Kafé. Bele mai lee livru no hemu kafé ❤️.
06/08/2024

Kolesaun livru iha Komunál Kafé. Bele mai lee livru no hemu kafé ❤️.

Ba hirak ne'ebé iha vontade no hakarak atu lee livru, bele mai vizita Komunál Kafé .Kolesaun livru espasu Komunál nian m...
02/08/2024

Ba hirak ne'ebé iha vontade no hakarak atu lee livru, bele mai vizita Komunál Kafé .

Kolesaun livru espasu Komunál nian maka ne'e. Lee barak hariku konseitu no bele aumenta ita-nia koñesimentu ❤️.

Vila-Verde, Dili.

Critical Discourse Analysis 🌹Ohin-loron, ho mudansa teknolójika, mídia sosiál sai ona konsumu públiku. Katak sai ona par...
25/07/2024

Critical Discourse Analysis 🌹

Ohin-loron, ho mudansa teknolójika, mídia sosiál sai ona konsumu públiku. Katak sai ona parte hosi mundu modernu ne'e rasik. Nune'e, notísia barak ita asesu liuhusi mídia "online". Ita kompriende katak mídia nia papél mak transmite notísia ba sosiedade. Sai hanesan meiu komunikasaun ida be dominante tebes iha era kontemporánea. Kuaze, maioritariamente, ita-nia opiniaun konstrui hosi ita-nia asesu ba mídia, sátan ita-nia kapasidade literasia ne'ebé mínimu tebes.

Iha situasaun ida-ne'e mak mídia domina no kria ita-nia opiniaun. Opiniaun ne'ebé ita iha, liuhusi mídia, dalabarak impoin hosi ema ne'ebé iha poder polítiku no ekonómiku. Ita simu ho pasivu no uza iha ita-nia moris loro-loron. Nune'e, mídia sai hanesan instrumentu ne'ebé ema be iha poder bele uza hodi domina ema-seluk. Liuhusi mídia, ema ida bele define ema-seluk nia-an. Sé mak domina mídia, nia bele domina sosiedade.

Hanesan ohin-loron, mídia dalabarak la imparsiál iha transmisaun notísia ka informasaun sira. Dalabarak, mahukun nia ideia mak dominante liu duké povu; mane nia ideia mak dominante liu duké feto; intelektuál sira-nia ideia mak dominante liu duké ema sira be la asesu edukasaun; emprezáriu nia ideia mak dominante liu duké traballadór; veternus nia ideia mak dominante liu duké ema baibain ida; nsst.

Iha kondisaun no situasaun ejemóniku ida-ne'e mak livru ne'e importante tebes ba ita. Nia títulu mak "Analisis Wacana: Pengantar Analisis Teks Media", Hakerek hosi Eriyanto. Publika dahuluk iha 2011. Ida-ne'e ba publikasaun datoluk, ho pájina 371. Minimu liu, presiza fulan ida hodi finaliza leitura.

Eínrezumu, livru ne'e fahe ba parte rua: Parte dahuluk, eskritór halo introdusaun kona-ba saida mak paradigma krítiku, ka sáida mak "Critical Discourse Analysis". Ba nia, iha perspetiva tolu ne'ebé esplika kona-ba ezisténsia mídia no ninia papél iha sosiedade. Primeiru, pozitivizmu-empíriku, ne'ebé haree katak mídia hanesan meiu ida atu espresa sai realidade objetiva, ka atu aprezenta realidade (objetu) ba ema (sujeitu). Perspetiva ne'e nia pontu-aranka maka realidade empíriku. Segundu, konstrutivizmu, ne'ebé haree katak mídia nu'udar instrumentu ne'ebé ema (sujeitu) uza hodi entende realidade (realidade). Perspetiva ida ne'e hatuur sujeitu nu'udar sentru. Terseiru, parádigma krítiku, ne'ebé haree katak sujeitu no objetu la'os buat ida netrál. Sujeitu ne'ebé uza mídia hodi kompriende realidade, sempre iha nia pozisaun. Nune'e, perspetiva ida-ne'e haree mídia hosi sikun relasaun poder, dominasaun, diskriminasaun, klase sosiál, nsst. Tanba ne'e mak paradigma ne'e realsa katak ita tenki haree papél mídia nian hosi nia asaun, kontestu, istória, poder no ideolojia. Sira-ne'e sai hanesan karaterístika paradigma krítiku nian. Perspetiva datoluk ne'e mak eskritór pretende atu esplika iha livru ne'e.

Parte daruak, eskritór elabora matenek-na'in ida-idak nia pensamentu hodi fó esplikasaun ba papél mídia nian. Sorin-seluk, fó ezemplu ba análize nian iha kada esplikasaun. Tanba livru ne'e, wainhira koalia kona-ba diskursu, eskritór uza filózofu sira hanesan Michel Foucault no Louis Althusser. Iha nível analiza testu nian, eskritór uza Roger Fowler, Theo van Leeuwen, Sara Mill, Van Dijk no Norman Fairclough. Péritu sira naktemik ne'e sempre haree no esplika papél mídia hosi paradigma krítiku.

Nune'e, leitura ba livru ne'e bele lori ita ba koñese filózofu barak, hodi ita uza iha ita-nia análize loro-loron. Leitura ba livru ne'e bele konstrui ita-nia análize krítiku, atu ita la bele tolan direta no tomak ba informasaun sira be espalla iha mídia. Aleinde ne'e, livru ne'e mós bele fó ideia atu ita bele konstrui ka harii mídia alternativu ida, aliás mídia progresivu, hodi uza ba konsiensializasaun no emansipasaun umana.

Livru ne'e importante tebes ba jornalista, ativista, estudante [Komunikasaun Sosiál], intelektuál. Importante liu ba ita sira ne'ebé loro-loron konsumu informasaun sein kestiona fila-fali ninia kontestu.

Bele mai lee iha Komunál Kafé !
Iha Vila-Verde!
Mai hemu kafé no lee livru 🌹!

Kafé, Boba & Livru 🌹.Olá bomdia komunidade kapitál Dili. Hanesan publikasaun iha loron hira liubá, ohin Komunál Kafé hah...
18/07/2024

Kafé, Boba & Livru 🌹.

Olá bomdia komunidade kapitál Dili. Hanesan publikasaun iha loron hira liubá, ohin Komunál Kafé hahú fornese ona BOBA ba vizitante sira, presu USD 1.50.

Komunál Kafé sai espasu ba leitura no apriende. Hakat no rabat mai. Mai lee livru hodi matenek bele nalihun ba Ó 😍.

Endereço

Vila-Verde
Dili

Horário de Funcionamento

Segunda-feira 09:00 - 12:00
Terça-feira 09:00 - 12:00
Quarta-feira 09:00 - 12:00
Quinta-feira 09:00 - 12:00
Sexta-feira 09:00 - 12:00
Sábado 09:00 - 12:00
Domingo 09:00 - 12:00

Website

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando Komunál Kafé publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Entre Em Contato Com O Negócio

Envie uma mensagem para Komunál Kafé:

Compartilhar

Categoria